O protivpožarnoj zaštiti razmišlja se tek kada je kasno. Ipak, upravo su zajednički dijelovi zgrade — hodnici, stepeništa, podrumi i instalacije — mjesta gdje požar najčešće nastaje ili se širi. Zbog toga je održavanje protivpožarne opreme jedna od ozbiljnih obaveza svake zajednice etažnih vlasnika.
Osnovna oprema i sistemi
Zavisno od veličine i tipa zgrade, protivpožarna zaštita obuhvata aparate za gašenje, hidrantsku mrežu, panik rasvjetu, oznake izlaza i, kod većih objekata, sisteme za dojavu požara. Sva ova oprema mora biti ispravna, vidljivo označena i dostupna. Aparati za gašenje podliježu redovnom servisiranju i kontroli, a hidrantska mreža povremenom ispitivanju pritiska i ispravnosti.
Obaveze zajednice
Zajednica je dužna da obezbijedi redovno održavanje i kontrolu protivpožarne opreme preko ovlaštenih lica, kao i da vodi evidenciju o izvršenim pregledima. Jednako je važno da evakuacioni putevi budu prohodni. Zatrpavanje hodnika i stepeništa starim namještajem, biciklima ili ostavama čest je i opasan prekršaj — u slučaju požara upravo ti putevi spasavaju živote.
- Aparati za gašenje servisirani i na propisanim mjestima
- Stepeništa i hodnici slobodni za nesmetanu evakuaciju
- Panik rasvjeta i oznake izlaza ispravne i vidljive
- Pristup podrumu i tehničkim prostorijama kontrolisan
Troškovi i odgovornost
Troškovi održavanja protivpožarne zaštite dio su troškova upravljanja zgradom i snose ih svi vlasnici. Odgovornost za ispravnost sistema je na zajednici, odnosno njenim organima upravljanja. U slučaju nezgode, propust u održavanju opreme ili blokiranje evakuacionih puteva može povući ozbiljnu odgovornost, pored same materijalne i ljudske štete.
Praktičan savjet
Najjeftinija mjera zaštite je dosljednost. Redovan servis aparata, jasno pravilo da se zajednički prostori ne pretvaraju u ostave i povremeno podsjećanje stanara gdje se nalazi oprema — sve to košta malo, a u kritičnom trenutku znači razliku. Ova pravila najbolje je ugraditi i u pravilnik o kućnom redu kako bi obavezivala sve.
Vatrogasni aparati i hidranti u stambenoj zgradi
Vatrogasni aparati i hidrantska mreža su prva linija odbrane kada požar tek izbije. Da bi zaista poslužili, moraju biti ispravni, na pravom mjestu i redovno ispitani. U Republici Srpskoj ove obaveze propisuje Zakon o zaštiti od požara („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 71/12, sa kasnijim izmjenama), a Zakon o održavanju zgrada RS određuje da se radi o obavezi zajednice etažnih vlasnika.
Ko je odgovoran u stambenoj zgradi
Zakon o zaštiti od požara u članu 37. stav 2. izričito kaže da su u stambenim, stambeno-poslovnim zgradama i zgradama sa garažama, za koje je propisano formiranje zajednice etažnih vlasnika, za sprovođenje propisanih i naloženih mjera zaštite od požara odgovorni organi zajednice. U zgradama bez zajednice odgovoran je vlasnik zgrade.
Ako zajednica angažuje ovlaštenu firmu za poslove zaštite od požara, time se ne oslobađa odgovornosti (član 37. stav 3). Firma obavlja posao, ali organi zajednice moraju pratiti da je posao zaista urađen.
Gdje i kako aparati moraju biti postavljeni
Po članu 28. stav 1. Zakona o zaštiti od požara, uređaji, alat i oprema za gašenje požara moraju biti ispravni i držani na lako pristupačnim mjestima (podest, hodnik, trijem i slično), zaštićeni od visokih i niskih temperatura i mehaničkih, hemijskih i drugih oštećenja. U praksi to znači:
- aparat je okačen na vidnom mjestu, uz propisnu oznaku, a ne zaključan u ostavi ili podrumu;
- pristup aparatu i hidrantskom ormaru nije zaklonjen biciklima, kolicima ili namještajem;
- na aparatu je naljepnica sa datumom posljednjeg ispitivanja;
- hidrantski ormar ima crijevo i mlaznicu i nije oštećen.
Koliko aparata treba zgradi
Zakon o zaštiti od požara ne navodi jedan broj aparata koji važi za svaku stambenu zgradu. Vrsta, količina i raspored opreme zavise od veličine i visine zgrade, požarnih sektora i požarne opasnosti, a određuju se tehničkom dokumentacijom objekta i tehničkim normativima. Za stambene objekte sa četiri i više nadzemnih etaža zakon traži da se u tehničkoj dokumentaciji odrede požarni sektori (član 18).
Česta praksa je da se na svakoj etaži ili na svakom podestu nalazi najmanje jedan aparat, a dodatni u podrumu, kotlarnici, garaži i drugim prostorijama sa većim rizikom. Najsigurnije je da ovlaštena firma za zaštitu od požara pregleda zgradu i pisano preporuči broj, vrstu (prah, CO2) i raspored aparata. Ako zgrada ima projekat zaštite od požara iz vremena izgradnje, tražite ga od investitora ili u arhivi nadležnog organa.
Periodični servis aparata
Prema članu 32. Zakona o zaštiti od požara, korisnici ručnih i prevoznih aparata za gašenje početnog požara dužni su da obezbijede redovno ispitivanje aparata prema uputstvu proizvođača, odnosno standardima, a najmanje jednom godišnje. Ispitivanje može vršiti samo privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik registrovan za tu djelatnost, koji ima odgovarajuću opremu i stručne radnike i dobio je odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova. O ispitivanju se vodi evidencija sa identifikacionim brojem aparata, imenom radnika i datumom ispitivanja.
Prilikom ugovaranja servisa tražite od firme dokaz o odobrenju Ministarstva i zapisnik za svaki aparat. Taj zapisnik čuvajte u dokumentaciji zajednice, jer je on prvo što inspektor traži.
Hidrantska mreža
Ako zgrada ima unutrašnju hidrantsku mrežu, sistem za dojavu požara ili druge ugrađene sisteme, korisnik objekta mora obezbijediti njihovu ispravnost i redovno ispitivanje najmanje jednom godišnje, o čemu vodi evidenciju (član 33). Ispitivanje vrši registrovano pravno lice sa stručnim radnicima, koje sačinjava zapisnik o izvršenom ispitivanju.
Kako se ovo uklapa u održavanje zgrade
Zakon o održavanju zgrada RS redovne preglede i servisiranje instalacija i uređaja za gašenje požara svrstava u redovno održavanje (član 13. tačka g), a popravku hidranata, hidrantskih crijeva i uređaja za zaštitu od požara u investiciono održavanje (član 14. tačke p i s). Otklanjanje kvarova koji mogu dovesti do požara je hitna intervencija (član 16. tačka k). Godišnji servis aparata i hidranata zato treba unijeti u godišnji program održavanja i finansijski plan, a trošak snose svi etažni vlasnici srazmjerno površini.
Često postavljana pitanja
Da li stambena zgrada mora imati vatrogasne aparate?
Da. Subjekti zaštite od požara moraju držati ispravnu opremu za gašenje na lako pristupačnim mjestima (član 28. Zakona o zaštiti od požara), a u zgradi sa zajednicom etažnih vlasnika za to odgovaraju organi zajednice (član 37). Tačan broj i vrstu aparata određuje tehnička dokumentacija, odnosno preporuka ovlaštene firme.
Koliko često se servisiraju vatrogasni aparati?
Prema uputstvu proizvođača i standardima, a najmanje jednom godišnje (član 32). Servis obavlja firma koja ima odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova, a o svakom ispitivanju se vodi evidencija.
Koji zakon uređuje zaštitu od požara u stambenim zgradama u RS?
Zakon o zaštiti od požara Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 71/12, sa kasnijim izmjenama), uz Zakon o održavanju zgrada RS koji uređuje održavanje opreme kao zajedničkog dijela zgrade. Propisi Srbije i Federacije BiH se ne primjenjuju u Republici Srpskoj.
Ko plaća aparate i servis?
Zajednica, iz sredstava za održavanje. Trošak snose svi etažni vlasnici srazmjerno površini svojih posebnih dijelova (član 34. Zakona o održavanju zgrada).
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na propisima iz oblasti zaštite od požara i Zakonu o održavanju zgrada RS.
Komentarišite