Vlaga je tihi neprijatelj svake zgrade. Počinje neupadljivo — sitnom mrljom na plafonu ili ljuštenjem boje u podrumu — a ako se zanemari, dovodi do buđi, oštećenja maltera, pa i do propadanja konstrukcije. U zajedničkim dijelovima zgrade rješavanje vlage je obaveza zajednice, jer pogađa sve vlasnike.
Odakle dolazi vlaga
Uzroci su različiti i prije sanacije ih treba tačno utvrditi:
- Prokišnjavanje kroz dotrajao krov ili lošu limariju
- Pukotine na fasadi kroz koje prodire kišnica
- Curenje vodovodnih ili kanalizacionih vertikala
- Kapilarna vlaga koja se iz temelja penje u podrumske zidove
- Kondenzacija zbog loše ventilacije i izolacije
Greška koju zajednice često prave je da saniraju posljedicu — prefarbaju mrlju — a ne uzrok. Voda tada nastavlja da prodire i problem se ubrzo vraća, najčešće gori nego prije.
Pravilan redoslijed
Sanacija vlage uvijek kreće od dijagnoze. Tek kada se zna odakle voda dolazi, ima smisla popravljati. Ako je krov u pitanju, rješava se krov; ako je vertikala, mijenja se ili sanira cijev; ako je fasada, zatvaraju se pukotine i obnavlja zaštitni sloj. Tek nakon što je izvor vlage uklonjen, pristupa se sanaciji vidljivih oštećenja unutar zgrade.
Uloga zajednice
Pošto su krov, fasada, podrum i zajedničke instalacije zajednički dijelovi, njihovo održavanje i sanaciju organizuje i finansira zajednica, najčešće iz rezervnog fonda. Ključ je u tome da se reaguje rano. Mala mrlja danas je jeftina popravka; ista zanemarena godinama postaje skupa sanacija konstrukcije. Redovan pregled krova, fasade i podruma najbolja je i najjeftinija zaštita od vlage.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na Zakonu o održavanju zgrada RS (Službeni glasnik RS, br. 101/11).
Komentarišite