Savremena zgrada je prepletena kablovima — telefonija, internet, kablovska televizija, antenski sistemi. Sve to prolazi kroz zajedničke vertikale, razvodne ormare i krov, dakle kroz dijelove koji pripadaju svim vlasnicima. Zato i ovdje važe pravila zajednice, ma koliko se činilo da je riječ o stvari pojedinačnog korisnika i operatera.
Zajednička infrastruktura
Instalacije i razvodi koji služe zgradi kao cjelini zajednički su dio u suvlasništvu etažnih vlasnika. To uključuje vertikalne razvode, zajedničke antenske sisteme i prostor u kojem se nalazi oprema. Operateri koji žele postaviti ili proširiti svoju opremu koriste upravo tu zajedničku infrastrukturu, pa im je za to potreban pristup i, po pravilu, saglasnost zajednice.
Pristup operatera
Kada operater želi uvesti uslugu u zgradu ili postaviti opremu na krov ili u zajedničke prostore, to nije stvar dogovora sa jednim stanarom. Zajednica ima pravo da zna ko, gdje i šta postavlja, da uredi uslove korišćenja zajedničkog prostora i da zaštiti zgradu od neurednih i opasnih instalacija. Gomila nepreglednih kablova i probušenih zidova rezultat je upravo nedostatka takvih pravila.
Šta zajednica treba da uredi
- Ko i pod kojim uslovima može postavljati opremu u zajedničke prostore
- Kako se koristi krov i fasada za antene i druge uređaje
- Odgovornost za štetu i urednost instalacija
- Eventualnu naknadu za korišćenje zajedničkog prostora
Ravnoteža interesa
Cilj nije otežati stanarima pristup uslugama — pravo na priključak je legitimno i poželjno. Cilj je da se infrastruktura razvija uredno, bez oštećenja zgrade i bez haosa u razvodnim ormarima. Kada zajednica postavi jasna pravila i odluke donosi na skupštini, i stanari i operateri znaju na čemu su, a zgrada ostaje uredna i bezbjedna.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na Zakonu o održavanju zgrada RS i propisima iz oblasti elektronskih komunikacija.
Komentarišite