Ljeti gotovo svako poželi klimu, a najlakše mjesto za spoljnu jedinicu je fasada. Problem je u tome što fasada nije privatno vlasništvo stanara ispred čijeg se prozora nalazi, nego zajednički dio cijele zgrade. Zbog toga ni ugradnja klima uređaja nije sasvim slobodna kako se obično misli.
Fasada je zajednički dio
Fasada, kao i krov i nosivi zidovi, pripada svim etažnim vlasnicima u suvlasništvu. Postavljanje bilo kakve opreme na nju — klima jedinica, satelitskih antena, reklama — dira u zajedničku imovinu i izgled zgrade. Iz toga slijedi da zajednica ima pravo da uredi kako se i gdje takva oprema postavlja.
Tipični problemi
- Kapanje kondenzata na terasu ili prozor komšije ispod
- Buka spoljne jedinice koja smeta susjedima
- Oštećenje fasade ili hidroizolacije pri bušenju
- Neuredan izgled zgrade kada svako postavlja jedinicu kako stigne
Kako to urediti
Najbolje rješenje je da zajednica unaprijed donese pravila — gdje se jedinice smiju postavljati, kako se mora riješiti odvod kondenzata i ko odgovara za štetu na fasadi. Ta pravila mogu biti dio kućnog reda ili posebne odluke skupštine. Time se izbjegava da se svaki uređaj rješava kao zaseban sukob, a stanari unaprijed znaju šta je dozvoljeno.
Razuman pristup
Cilj nije zabraniti klimatizaciju — to bi bilo nerealno i nepotrebno. Cilj je da se uređaji postave tako da ne oštećuju zgradu i ne smetaju drugima. Uz jasna pravila i stručnu ugradnju, klima uređaj ostaje ono što treba da bude: rješenje za vrućinu, a ne povod za svađu sa komšijama.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na Zakonu o održavanju zgrada RS (Službeni glasnik RS, br. 101/11).
Komentarišite