Najviše komšijskih sukoba ne nastaje zbog velikih stvari, nego zbog sitnica koje se ponavljaju — buke u kasne sate, smeća pored kontejnera, bicikla u hodniku ili neopranog stepeništa. Kućni red postoji upravo zato da se takve situacije ne rješavaju svađom od slučaja do slučaja, već unaprijed dogovorenim pravilima koja važe za sve.
Šta kućni red uređuje
Kućni red je akt zajednice koji bliže uređuje korišćenje zajedničkih dijelova i ponašanje u zgradi. Njime se obično propisuje:
- Vrijeme odmora i dozvoljeni nivo buke
- Korišćenje zajedničkih prostorija — ulaza, hodnika, podruma, tavana, dvorišta
- Odlaganje smeća i održavanje čistoće zajedničkih površina
- Držanje kućnih ljubimaca i obaveze vlasnika životinja
- Parkiranje i korišćenje dvorišta, ako zgrada ima to u nadležnosti
- Mjere bezbjednosti — zaključavanje ulaza, rukovanje zajedničkom opremom
Šta kućni red ne može
Kućni red ne smije biti u suprotnosti sa zakonom niti zadirati u prava koja vlasnik ima nad svojim stanom. Ne može, na primjer, zabraniti nešto što zakon izričito dozvoljava, niti uvoditi kazne koje nemaju osnov. Njegova snaga je u tome da uredi zajednički život, a ne da postane sredstvo za šikaniranje pojedinaca.
Kako se donosi
Kućni red donosi skupština zajednice i, jednom usvojen, obavezuje sve — vlasnike i zakupce podjednako. Da bi zaista funkcionisao, pravila moraju biti realna i provodljiva; previše strog ili nejasan kućni red niko ne poštuje. Gotov obrazac od kojeg možete krenuti dat je u tekstu o modelu pravilnika o kućnom redu.
Kako ga sprovesti
Najbolji kućni red je onaj koji stanari prihvate kao razuman. Korisno je da bude vidno istaknut na oglasnoj tabli i uručen svakom novom stanaru, uključujući zakupce. Kada neko prekrši pravila, prvi korak je uvijek razgovor ili pisana opomena, a tek u težim slučajevima obraćanje nadležnim organima. Dosljednost i jednak tretman za sve čine kućni red djelotvornim.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na Zakonu o održavanju zgrada RS (Službeni glasnik RS, br. 101/11).
Komentarišite