U zgradama sa više spratova lift je neophodan, ali je istovremeno i izvor stalnih troškova, briga i, nerijetko, svađa. Ko plaća servis? Šta ako lift stoji mjesecima? Da li stanari prizemlja moraju da učestvuju u troškovima? Koji propisi uopšte važe za liftove u Republici Srpskoj? U ovom tekstu odgovaramo na sva ta pitanja.
Lift je zajednički dio zgrade
Zakon o održavanju zgrada RS lift izričito navodi među zajedničkim dijelovima zgrade (član 3.), a zajedničke dijelove održavaju i finansiraju svi etažni vlasnici zajednički (član 12.). Odgovornost za ispravan lift je dakle na zajednici etažnih vlasnika, a ne na pojedincu, upravniku ili servisu.
Da, to važi i za stanare prizemlja. Ovo je čest izvor nezadovoljstva, ali troškovi održavanja zajedničkih dijelova dijele se srazmjerno površini posebnih dijelova, a ne prema tome koliko ko koristi lift (član 34.). Drugačija raspodjela moguća je samo ako je tako određeno ugovorom o osnivanju zajednice. Isti princip važi i za krov: stanari prvog sprata ne mogu reći da ih krov ne zanima.
Redovno i investiciono održavanje lifta
Zakon razlikuje dvije vrste radova na liftu, i to je važno jer od toga zavisi ko odlučuje i odakle se plaća:
- Redovno održavanje obuhvata redovno servisiranje liftova (član 13. tačka a)): periodične preglede, podmazivanje, podešavanje i provjeru sigurnosnih uređaja.
- Investiciono održavanje obuhvata lift sa pripadajućim dijelovima (kabina, okno, instalacije i uređaji), kao i ispitivanje ispravnosti sa izdavanjem upotrebne dozvole u skladu sa propisima o liftovima (član 14. stav 1. tačka v)).
Oba tipa radova unose se u godišnji program održavanja zgrade (član 15), koji usvaja skupština. Lift ne smije održavati „majstor iz komšiluka“: potreban je servis registrovan i osposobljen za održavanje liftova, sa kojim zajednica zaključuje pisani ugovor.
Propisi o liftovima u RS
Mnogi traže „zakon o liftovima u stambenim zgradama“. U Republici Srpskoj ova oblast nije uređena posebnim zakonom pod tim nazivom, već kombinacijom Zakona o održavanju zgrada i tehničkog pravilnika.
Pravilnik o projektovanju, izradi i održavanju liftova
Osnovni tehnički propis je Pravilnik o projektovanju, izradi i održavanju liftova („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 68/15, 50/16 i 94/17), koji donosi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Pravilnik definiše zahtjeve za nove liftove, zahtjeve za poboljšanje sigurnosti postojećih liftova i zahtjeve za liftove kod rekonstrukcije ili adaptacije objekta. Ključne obaveze za vlasnika lifta, a u stambenoj zgradi to je zajednica, su:
- redovni tehnički pregled lifta najmanje jednom godišnje;
- vanredni tehnički pregled kada na liftu nastanu bitne promjene ili kada se lift vraća u upotrebu nakon nezgode;
- tehnički pregled obavlja imenovano tijelo, koje angažuje vlasnik lifta i koje potvrđuje da lift ispunjava propisane zahtjeve;
- za postupanje prema pravilniku odgovoran je vlasnik lifta.
Važno je razlikovati servisera (firmu koja održava lift po ugovoru) i imenovano tijelo (instituciju koju je ministarstvo imenovalo za tehničke preglede). Serviser ne može sam sebi „ovjeriti“ ispravnost lifta. Spisak imenovanih tijela možete dobiti od nadležnog ministarstva ili od svog servisera.
Novi pravilnik u pripremi
Ministarstvo je u aprilu 2026. godine objavilo radnu verziju novog Pravilnika o projektovanju, izradi i održavanju liftova i pozvalo javnost na konsultacije. Do objave novog teksta u Službenom glasniku važi postojeći pravilnik. Pratite izmjene, jer novi propis može donijeti dodatne obaveze za postojeće liftove.
Servisni ugovor: na šta paziti
Kvalitetan servisni ugovor je temelj bezbrižnog korišćenja lifta. Ugovor u ime zajednice zaključuje upravni odbor (član 31. tačka đ)). Prije potpisivanja provjerite:
- šta tačno ulazi u redovno održavanje i koliko često serviser dolazi, a šta se dodatno naplaćuje;
- vrijeme odziva u slučaju kvara, posebno kada je neko zaglavljen u kabini, i da li postoji dežurstvo 24 sata;
- kako se obračunavaju rezervni dijelovi i veće popravke;
- ko vodi evidenciju o servisima i ko organizuje godišnji tehnički pregled;
- otkazni rok i uslove raskida ako serviser ne ispunjava obaveze.
Ne štedite na servisu. Jeftiniji serviser koji dolazi rijetko dugoročno košta više kroz česte kvarove. Cijene servisa zavise od tipa i starosti lifta, broja stanica i obima ugovora, pa uporedite više ponuda za isti obim posla.
Kvar lifta: šta uraditi
Neko je zaglavljen u liftu
Oslobađanje lica i stvari iz zaglavljenog lifta i njegovo ponovno stavljanje u pogon zakon izričito navodi kao radove hitnih intervencija (član 16. tačka a)). Postupite ovako:
- Smirite osobu u kabini i recite joj da ne pokušava sama da otvori vrata ili izađe između spratova.
- Pozovite dežurni broj servisa (treba da stoji istaknut u kabini i na ulazu).
- Ako je osoba povrijeđena, loše joj je ili se servis ne javlja, pozovite vatrogasce (123) ili hitnu pomoć (124).
- Obavijestite predsjednika zajednice i zapišite vrijeme poziva i dolaska servisera.
Zajednica mora imati ugovoreno preduzeće za hitne intervencije i lica ovlaštena da ih odmah naruče, a predsjednik zajednice može naručiti hitne radove bez prethodne odluke skupštine (član 17.). Više o tome u tekstu Hitne intervencije na zgradi — ko snosi troškove.
Lift ne radi, ali niko nije zaglavljen
- Prijavite kvar servisu i predsjedniku zajednice ili upravniku.
- Na vrata lifta na svim spratovima postavite obavještenje da lift ne radi.
- Tražite od servisera pisani izvještaj o uzroku kvara i ponudu za popravku.
- Manje popravke u okviru usvojenog programa i raspoloživih sredstava izvršava upravni odbor. Za skupe zahvate sazovite skupštinu.
Lift je nesiguran
Ako serviser ili imenovano tijelo utvrde da lift nije siguran za upotrebu, lift mora ostati isključen dok se nedostatak ne otkloni. Zajednica ne smije ignorisati takvu preporuku: ukoliko dođe do nesreće, odgovornost snose zajednica i njeni organi. Duži zastoj je naročito težak za starije stanare i osobe sa invaliditetom, pa popravku treba planirati bez odlaganja.
Vodite evidenciju o svim kvarovima. Ako se isti kvar ponavlja, to je osnov za reklamaciju ili raskid ugovora sa serviserom.
Buka od lifta
Stanovi uz liftovsko okno često se žale na lupanje vrata, zujanje motora ili udare pri zaustavljanju. Pojačana buka je najčešće znak istrošenih dijelova (vodilice, kočnica, ležajevi, amortizeri vrata), pa je prvi korak da se problem prijavi servisu i zabilježi u evidenciji. Ako servis ne riješi problem, zajednica može naručiti stručni pregled i planirati zamjenu dotrajalih dijelova. O opštim pravilima u vezi sa bukom pišemo u tekstu Buka u zgradi — šta možete, a šta ne možete uraditi.
Modernizacija i zamjena lifta
Stari liftovi su energetski neefikasni, bučni i sve ih je teže održavati jer se rezervni dijelovi više ne proizvode. Dolazi trenutak kada je stalno krpljenje skuplje i nesigurnije od modernizacije. Zamjena ili remont lifta je veći zahvat koji se finansira iz zajedničke rezerve (fond za održavanje), privremenim povećanjem naknade ili kombinacijom izvora.
Za radove koji prelaze okvire redovnog upravljanja član 29. traži veću saglasnost vlasnika. Ako su radovi neophodni da se obezbijedi narušena funkcionalnost zgrade, a sredstva su obezbijeđena bez posebnih uplata vlasnika, odluka se može donijeti dvotrećinskom većinom od ukupnog broja etažnih vlasnika (član 29. stav 4). Prije glasanja pribavite najmanje tri ponude i jasan plan finansiranja.
Često postavljana pitanja
Postoji li zakon o liftovima u stambenim zgradama u RS?
Ne postoji poseban zakon pod tim nazivom. Održavanje lifta kao zajedničkog dijela uređuje Zakon o održavanju zgrada RS (čl. 13, 14. i 16), a tehničke zahtjeve i preglede Pravilnik o projektovanju, izradi i održavanju liftova („Sl. glasnik RS“, br. 68/15, 50/16 i 94/17).
Koliko često lift mora imati tehnički pregled?
Redovni tehnički pregled obavlja imenovano tijelo najmanje jednom godišnje. Vanredni pregled je potreban nakon bitnih promjena na liftu ili prije ponovnog stavljanja u upotrebu nakon nezgode. Redovni servis između pregleda obavlja serviser prema ugovoru.
Ko plaća održavanje lifta u zgradi?
Svi etažni vlasnici, srazmjerno površini svojih stanova i poslovnih prostora, uključujući i vlasnike u prizemlju, osim ako ugovor o osnivanju zajednice ne propisuje drugačije (član 34).
Ko odgovara kada se lift pokvari?
Za ispravnost lifta odgovara zajednica kao vlasnik lifta, preko svojih organa. Serviser odgovara za kvalitet svog rada prema ugovoru. Ako je kvar izazvao neko svojim ponašanjem, na primjer preopterećenjem ili prevozom građevinskog materijala, zajednica od njega može tražiti naknadu štete.
Šta uraditi ako lift ne radi duže vrijeme?
Zatražite od upravnog odbora pisani izvještaj o uzroku i planu popravke. Ako organi zajednice ne postupaju, svaki etažni vlasnik može tražiti sazivanje skupštine (inicijativa 10% vlasnika, član 27.) ili se obratiti inspekciji, o čemu pišemo u tekstu o inspekcijskom nadzoru nad zajednicama.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet.
Komentarišite