Tamo gdje ima manje parking mjesta nego automobila, dvorište zgrade brzo postane bojno polje. Ko gdje parkira, smije li se ostaviti vozilo preko noći, čije je mjesto kod ulaza — sve su to pitanja koja, ako se ne urede, truju odnose među komšijama godinama.
Čije je dvorište
Dvorište i prilazne površine koje pripadaju zgradi najčešće su zajednički dio u suvlasništvu svih etažnih vlasnika. To znači da niko nema automatsko pravo na „svoje” mjesto, osim ako je takvo pravo posebno utvrđeno. Zajedničkim površinama upravlja zajednica, pa ona donosi i pravila o njihovom korišćenju.
Kako urediti parkiranje
Ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima, ali postoje provjereni pristupi:
- Obilježavanje i raspodjela mjesta po dogovoru ili ključu (na primjer po stanu)
- Rotacija mjesta ako ih je manje nego zainteresovanih
- Pravila za posjetioce i privremeno parkiranje
- Zabrana odlaganja neregistrovanih i havarisanih vozila koja zauzimaju prostor
Ključno je da pravila budu donesena zajednički i da važe za sve jednako. Mjesto „rezervisano” jer ga je neko prvi zauzeo nije pravo, nego izvor sukoba.
Odluka skupštine
Raspored i pravila korišćenja dvorišta i parkinga utvrđuju se odlukom skupštine, najbolje ugrađenom i u kućni red. Time pravila dobijaju obaveznu snagu za sve stanare, uključujući zakupce. Bez takve odluke, svako tumačenje ostaje stvar lične procjene, a to je recept za nesporazume.
Kada pravila prekrši treća strana
Ako zajedničke površine koristе lica koja ne stanuju u zgradi — na primjer tuđa vozila zauzimaju dvorište — zajednica može preduzeti mjere u skladu sa svojim pravima nad tim površinama, do obraćanja nadležnim službama. Uređen i obilježen prostor sa jasnim pravilima znatno olakšava i takve situacije, jer je odmah vidljivo šta je dozvoljeno, a šta ne.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i zasnovan je na Zakonu o održavanju zgrada RS (Službeni glasnik RS, br. 101/11).
Komentarišite